EGSO – most između institucija EU i civilnog društva

22. veljače 2013.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) predstavljen je organizacijama civilnog društva, socijalnim partnerima i drugim zainteresiranim dionicima 20. veljače 2013. u Zagrebu, u prostorijama Informacijskog centra Europske unije. To je ujedno bila prilika da se porazgovara i o budućem članstvu hrvatskih organizacija civilnog društva u tom tijelu. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) je savjetodavno tijelo Europske unije, osnovano Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Europska ekonomska zajednica, a na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina i smatra se mostom između institucija EU-a i civilnog društva. Sastoji se od tri grupe: udruge poslodavaca, sindikati te ostale organizacija civilnog društva (OCD) koje predstavljaju različite interese.

Hrvatska je prije nekoliko mjeseci odabrala Lidiju Pavić-Rogošić, Marinu Škrabalo i Tonija Vidana kao buduće članove III. grupe EGSO, a još će po tri predstavnika sindikata te tri predstavnika iz organizacija poduzetnika biti izabrano i imenovano do kraja ožujka 2013. Naglašena je potreba njihove suradnje, kako bi opcije koje pruža EGSO bile iskorištene na najkvalitetniji mogući način.

Koliko su organizacije civilnoga društva bile važne u svemu što prethodi 1. srpnja 2013., ali i o važnosti njihovog djelovanja nakon pristupanja Hrvatske EU, govorio je Paolo Berizzi, šef Odjela za politička, gospodarska i trgovinska pitanja, tisak i informiranje Delegacije Europske unije u Hrvatskoj. Istaknuo je da su one bile „ključevi za razumijevanje Hrvatske i kritičko razmišljanje“. Kroz rad u EGSO-a moći će prenijeti hrvatsko gledište te zajedno s drugim članovima raditi za opću dobrobit na razini EU. Luca Jahier, predsjednik III. grupe EGSO-a, govoreći o ulozi toga Odbora vezano za institucionalni kontekst i o njegovoj važnosti za organizacije civilnog društva, istaknuo je da „EGSO okuplja širok spektar civilnoga društva i predstavlja most, i ne samo jedan, nego mnogo njih između institucija EU i civilnoga društva. Svaki od sadašnja 344 člana predstavlja i most prema civilnom društvu i drugim dionicima u zemljama iz kojih dolaze“. Uz riječi dobrodošlice novim hrvatskim članovima u EGSO, kazao je da “Europski gospodarski i socijalni odbor omogućuje sudjelovanje civilnog društva u oblikovanju politika EU, ali je i mjesto učenja izgradnje konsenzusa različitih interesa”.

Prije toga je Lidija Pavić-Rogošić informirala prisutne o povijesti odnosa između hrvatskog civilnog društva i EGSO-a, prvenstveno o radu Zajedničkog savjetodavnog odbora EU-Hrvatska, koje djeluje od 2007., kao svojevrsna priprema za punopravno članstvo.
„Premda Hrvatska nema pandan EGSO-u, ipak ima dugu tradiciju strukturiranog dijaloga između institucija i civilnoga društva poput Gospodarsko socijalnoga vijeća i Savjeta za razvoj civilnoga društva kao možda i najbližeg EGSO-u, a tu je i Partnerstvo za otvorenu vlast. “Organizacije civilnoga društva su izvori informacija i znanja, zapravo svojevrsni izvor brze i besplatne ekspertize“, istaknuo je Igor Vidačak, ravnatelj Vladinoga Ureda za udruge. Spomenuo je i Europsku građansku inicijativu, kroz koju se promovira strukturirani dijalog s građanima te preostaje vidjeti kako će ta inicijativa funkcionirati u Hrvatskoj.

O problemu nedostatnih kapaciteta javne uprave govorio je i Marko Krištof, pomoćnik ministra rada i mirovinskoga sustava, koji je spomenuo da pomoć u nekim područjima mogu pružiti OCD-i. Spomenuo je Zakon o procjeni učinaka propisa, za koji je kazao da „Vladi komplicira život, ali u konačnici želimo zakone s najboljim rješenjima, o kojima je provedeno savjetovanje”. Napomenuo je da Ministarstvo radi na razvoju softvera koji bi taj proces trebao pojednostaviti.

Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva ukratko je izvijestila o izvorima potpore za umrežavanje i zagovaranje hrvatskih organizacija civilnog društva na razini EU.

Slijedio je panel razgovor o očekivanjima hrvatskog civilnog društva i socijalnih partnera od EGSO-a, koji je moderirala Marina Škrabalo. Uvodno su govorili Toni Vidan, budući član EGSO, koji je napomenuo da je EGSO prilika za utjecaj na europske javne politike te Ana Milićević Pezelj, supredsjedateljica Zajedničkog savjetodavnog odbora EU-Hrvatska i buduća članica EGSO.

U nastavku je 40-ak sudionika imalo priliku komentirati i postavljati pitanja domaćim panelistima te Luci Jahieru iz EGSO-a.